1. Izbaciti iz prehrane bijelo brašno, bijeli šećer, bijeli kruh, tjestenine i ostale njihove proizvode, a trošiti integralno brašno, integralnu rižu, smeđi šećer, integralni kruh, integralne tjestenine i druge integralne proizvode

 

2. Manje jesti crveno meso a više perad, ribu ili ovo-lacto-vegetarijanstvo

 

3. Ne jesti margarine i manje jesti maslac, a više sve vrste tekućih biljnih ulja.

 

4. Slatkiše (pa čak i one zdravo proizvedene) treba jesti u ograničenim količinama

 

U industrijskoj preradi pšeničnog zrna u bijelo brašno , odbacuju se klica zrna i ovojnica zrna (posije) koje u sebi sadrže preko 75 % vitamina i minerala integralnog (cjelovitog) zrna – kakvo su naši stari jeli prije stotinjak godina.

Za zdravo funkcioniranje čovjekovog organizma, pored energije, potrebni su i mikroelementi poput vitamina i minerala za gradnju stanica, obranu od bolesti, prenošenje impulsa, probavu, vid , krvotok i sve ostalo.

Industrijjski prerađena hrana bazirana na bijelom brašnu i rafiniranom šećeru, sadrži u sebi samo energiju, a udio vitamina i minerala u odnosu na kalorijski učinak je gotovo ravan nuli. Štoviše, za razgradnju tih tvari trioše se mikroelementi iz rezervi organizma, te se na taj način osiromašuje i slabi organizam. Manjak hranjivih mikorelemenata u rezervama organizma ima za posljedicu i novi, dodatni osjećaj gladi nakon konzumacije.

Posljedica prehrane takvim namirnicama je sve više gojaznih ljudi i sve više srčanih, tumorskih i ostalih bolesti. Stoga je potrebno uzimati namirnice koje imaju povoljan omjer kalorija i mikrohranjvih elemenata.

Proizvodni od integralnih žitarica, koji su 2-20 puta (u prosjeku 4 puta) bogatiji vitaminima i mineralima u odnosu na kalorisjku vrijednost, izazivaju produženi osjećaj sitosti usljed fibroznog sastava, što za posljedicu također ima manji unos hrane odnosno kalorija. Vitaminske pilule ne mogu u cjelosti nadomjestiti nedostatke nezdrave prehrane.

Crvena mesa, kao i mliječne masnoće koje sadrže zasićene masne kiseline, te standardni biljni margarini koji sadrže trans-zasićene masne kkiseline ili hidrogenizirane biljne masnoće, koji se koriste u ugostiteljstvu za pečenje u dubokom ulju ili industrijski pripravljene hrane, imaju loš utjecaj na stvaranje lošeg kolesterola koji je uzročnik raznih bolesti krvotoka. Nasuprot tome tekuća jestiva biljna ulja sadrže nezasićene masne kiseline, koje imaju povoljan utjecaj odnosno smanjuju loš kolesterol u krvi. Biljena ulja proizvedena hladnim prešanjem, poput djevičanskog maslinovog ulja, pored toga su i vrlo bogata vitaminima. Posebno dobar izvor zdravih hranjivih tvari su i različiti orasi.